Tuesday 21 January 2014

Taur Matan Ruak – “Xanana Foun” Timor-Leste


Taur Matan Ruak – “Xanana Foun” Timor-Leste

Cosme da Costa Araujo


Iha ailaran ami dehan Xanana ba tiha komarka,
Xanana foun mosu mai.
Agora mós hanesan Xanana katuas rezigna-a’an,
Xanana foun mosu mai.
(Jeneral Lere Anan Timur)

Xanana deklara rezigna-a’an - ita nia maun bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão, eis gerileiru, lider karismátiku no atual Primeiru Ministru, durante debate públiku ida iha loron 11 Novembru 2013, iha Centro Convenção de Dili, liu husi transmisaun direita (rádio no televizaun) ba povu tomak iha teritóriu Timor-Leste, foti desizaun ida nebe’e halo ita hotu hakfodak, katak nia sei rezigna-a’an husi ninia kargu hanesan primeiru ministru iha 2015. Ikus-ikus ne’e, Xanana rasik dehan nia sei rezigna-a’an iha tinan ida ne’e nia rohan, Setembru 2014. Tuir Xanana, desizaun ida ne’e irreversível katak sei la muda tan ona.  Hahú husi nebá, ita hotu komesa preokupa no husu ba malu; primeiru - tamba sá Xanana rezigna-a’an?, no segundu no importante liu - sé lós maka sei troka Xanana?

 Tamba sá Xanana rezigna-a’an? - hatán ba pergunta ida ne’e, Xanana rasik dehan nia rezigna-a’an hodi fo tempu no fiar ba jerasaun foun hodi kaer ukun no kontinua estafeta luta naruk ba dezenvolvimentu nasional. Tenik tan Xanana, jerasaun tuan sei la deskansa, maibe dezempenha fali funsaun ida diferente hodi tau matan ba asuntu importante seluk (hanesan desentralizaun, dezenvolvimentu integradu no sst).

Hatán ba pergunta hanesan, ita hetan mós respostas oin seluk. Balun dehan  Xanana rezigna-a’an tamba nia kolen. Hau interpreta liafuan “kolen” ne’e ba buat rua. Primeiru, Xanana kolen fízikamente no psikolojikamente. Xanana serví nasaun ida ne’e iha tinan barak nia laran. Durante tinan 24 nia laran, Xanana pasa tempu barak iha ailaran no kadeia hodi halo funu, hanoin, no planea estratéjia ba funu hodi libertar a pátria. Hafoin ukun rasik a’an, Xanana mós kontinua hanoin, planeia, no implementa planu estratéjiku ba dezenvolivmentu nasional hodi libertar o povo. Buat hirak ne’e hotu halo nia fízikamente no psikolojikamente kolen. Ho tan nia idade nebe’e aumenta, nia kolen duni.

Segundu, liafuan kolen hanesan metáfora ou soe-lia ou sindiran ida ba servisus membrus governu nian hirak nebe’e, tuir hau nia haré, la tuir planu ou lao sabraut, nune’e la atinji objetivu determinadu. Tuir Vicente Maubosy, membrus governu laiha efisiensia, laiha produtividade no outputs mínimu. Membrus governu sira, hanesan Mari Alkatiri dehan, preokupa liu maka kompete hodi buka protagonismo no imajen hanesan estrelas ou bintang iha TVTL. Pior liu maka ministrus balun ema diskonfia koruptu, hadau malu servisu ou la hatene halo saida lós, prátika hahalok imorál – baku fe’en, iha fe’en barak, selingkuh tiha pois foto tan no sst. Tan ne’e, tuir Maubosy, buat hirak ne’e hotu halo Xanana triste, hirus no frustasi. Xanana kolen ona ho nia membrus sira.

 Iha mós espekulasaun seluk nebe’e mosu, liu-liu husi Mario Carasscalão, katak Xanana rezigna-a’an hodi hadiak kondisaun hafoin nia aparecer em grade hodi implementa ninia mehi – libertar o povo – nebe’e fo-sai iha planu estratéjiku dezenvolvimentu nasional. Tuir Mario, Xanana ninia mehi hirak ne’e – criar uma sociedade mais justa – to’o agora seidauk implementa tuir nia hakarak. Xanana sei la desaparecer completamente de cena, maibe sei fila fali mai, em outras formas de intervenção, hodi finaliza buat hotu nebe’e nia hahú tiha ona, maibe seidauk remata.  

             Sé lós maka sei troka Xanana? – ema barak liu-liu analista sira, media (nasional no internasional), desde Xanana deklara rezigna-a’an, komesa sik-tun-sae no fo-sai sira nia prediksaun konaba sé lós maka sei troka Xanana.  Balun temin Agio Pereira, Deonisio Babo Soares, Bendito Freitas, Fernando Lasama, Jose Luis Guterres, no mos Dr. Rui Araujo hanesan kandidatu forte hodi troka Xanana. Tuir sira, figuras hirak ne’e maka iha potensialidade hodi troka Xanana hanesan primeiru ministru. Maibe Agio Pereira rasik dehan wainhira nia husu pergunta hanesan, Maun Bo’ot hatan katak – pergunta ne’e sala. Pergunta lolós maka Timor-Leste bele prodús Xanana hira? Liga ba Jeneral Lere nia lia husu karik – Xanana foun hira maka bele mosu mai hodi troka Xanana katuas. 
 
Hamosu Xanana foun? – husi diskusaun hirak nebe’e ita iha to’o ohin loron, ita haré no preokupa liu ba lideres hirak nebe’e sei troka Xanana hanesan primeiru ministru. Ho liafuan seluk, ita preokupa ho pergunta sala. Ita preokupa liu ba pozisaun primeiru ministru nebe’e sei mamuk ou vácuo iha tempu badak ne’e nia laran. Ita seidauk fo resposta diak ida ba Jeneral Lere nia lia-husu hamosu Xanana foun. Liafaun Xanana foun, tuir hau nia interpretasaun, signifika Xanana as the whole package ou Xanana hanesan pakote ida.  Xanana-primeiru ministru ne’e hanesan parte integrante ida husi Xanana pakote ida. Tamba ne’e iha figura barak nebe’e iha potensialidade hodi troka Xanana-primeiru ministru, maibe susar tebes atu hetan figura ida hodi troka Xanana hanesan pakote ida kompletu. Ida ne’e maka Jeneral Lere nia hakarak - hamosu Xanana foun nebe’e transende Xanana-primeiru ministru.

Taur Matan Ruak - Xanana Foun Timor-Leste - durante ne’e wainhira koalia konaba papél jerasaun tuan iha prosesu transferênsia lideransa ba jerasaun foun, maun bo’ot Xanana sempre temin ami nain ha’at, iha nebe’e nia refere ba Ramos Horta, Mari Alkatiri, Lu-Olo no nia a’an rasik. Nune’e mos Ramos Horta, wainhira koalia konaba jerasaun tuan, nia temin –Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Lu-Olo, Jeneral Lere no nia a’an rasik. Lideres nain rua ne’e no sira seluk (intensionalmente ou lae) la temin Taur Matan Ruak hanesan jerasaun tuan. Sé nune’e tamba sá ema la temin Matan Ruak hanesan jerasaun foun? Hatan ba pergunta ida ne’e, ita hetan respostas rua. Primeiru, pozisaun atual Matan Ruak hanesan prezidente repúblika maka ekslui tiha nia husi diskusaun durante ne’e. Segundu, durante ne’e ema haré liu ba figura ida nebe’e sei troka Xanana-primeiru ministru iha tempu badak nia laran. Ema haluhan tiha haré ba oin, ba tempu naruk. Wainhira koalia konaba futuros líderes nebe’e iha potensialidade hodi troka Xanana hanesan pokote ida maka hau fiar no ema hotu sei konkorda katak Matan Ruak nia naran mos sei tama iha diskusaun nia laran.
 
Tamba sá Taur Matan Ruak maka ita nia Xanana Foun? – argumentu prinsipál husi artigu ida ne’e maka Taur Matan Ruak maka Xanana Foun Timor-Leste. Tuir mai ne’e razaun hirak nebe’e (no sei barak tan) nebe’e hau foti hodi suporta hau nia argumentu. 

Matan Ruak Hadomi Nasaun Timor – Matan Ruak, hanesan mós Xanana, hadomi tebes nasaun Timor. Ida ne’e hatudu liu husi nia luta naruk durante tinan 24 nia laran (iha ailaran) hodi defende prinsípiu ukun rasik a’an. Hanesan ho Xanana, nia husik buat hotu; familia, riku-soin, no moris diak sira seluk, hodi moris terus iha ailaran hodi fo a’an tomak - patria ou morte - ba nasaun ida ne’e. Matan Ruak hatudu nia domin ba nasaun ida ne’e hodi hamutuk ho povo fakar ran ba ukun rasik a’an.

Matan Ruak hadomi povu Timor – Matan Ruak, hanesan mós Xanana, hadomi tebes povu Timor. Haré ba povo Timor nebe’e terus iha tempu kolonialismu no liu-liu tempu okupasaun estranjeira, halo nia fo a’an tomak dedika deit ba misaun ida – libertar o povo. Hafoin hetan tiha ukun a’an, Matan Ruak, hanesan mós Xanana, la tu’ur hakmatek deit, maibe kontinua fali funu ida seluk nebe’e todan liu, funu ba dezenvolivmentu nasional hodi liberta povu husi kiak no mukit, ba sosiedade ida justa iha nebe’e ema hotu, laos ida rua deit, goja ukun rasik a’an ida ne’e. Matan Ruak husik nia pozisaun diak hodi ba hamutuk ho povu hisik kosar ba moris diak.  

Matan Ruak, nune’e mós Xanana, hahú ninia servisu hanesan presidente repúblika hodi vizita povu sira iha áreas remotas hodi agradese ba sira nebe’e tulun nia durante funu iha ailaran no mós rona sira nia halerik. Matan Ruak, nune’e mós Xanana iha 2002-2006, senti katak agora ne’e nia labele halo buat ida ba povu nia halerik no buat a’at sira nebe’e nia haré no la gosta, maibe nia sei fila fali mai hanesan Xanana Foun hodi hamutuk dala ida tan ho povu hisik kosar ba moris diak. Matan Ruak rasik dehan independensia seidauk kompletu no funu ba prosperiedade sei todan liu funu ida uluk, tamba ne’e nia sei fila fali mai hanesan Xanana Foun hamutuk ho povu hodi inspira sira kontinua nafatin ispíritu funu ida uluk ba iha prosesu dezenvolvimentu nasional. 

Matan Ruak hakuak ema hotu. Matan Ruak, hanesan mós Xanana, nuda’ar kandidatu independente nebe’e hetan suporta husi ema hotu wainhira kandidata a’an ba prezidente repúblika. Matan Ruak hakuak no hetan fiar husi ema hotu – veteranus, klandestina no liu-liu povu Timor oan hotu. Hanesan Fidelis Magelhaës rasik dehan povu haré Matan Ruak hanesan sira nian rasik. Liafuan sira nian rasik signifika katak povu konsidera Matan Ruak mai husi sira, hamutuk ho sira, no sei fila fali hodi serví sira.  Nune’e Matan Ruak, hafoin Xanana, maka figura ida nebe’e bele halibur forsas polítika hotu. Hanesan Xanana dehan hamutuk ita bele, Matan Ruak mós nune’e – hamutuk ita bele halo Timor-Leste nakfilak ba nasaun ida prósperu, forte no seguru. Matan Ruak, hanesan mós Xanana, bele sai símbolu unidade nasional 

Matan Ruak simples, haraik a’an no iha integridade a’as. Matan Ruak, hanesan mós Xanana, ema ida simples, fasil atu hasoru, la formal liu, koalia no halimar ho ema hotu no la foti a’an. Matan Ruak iha integridade nebe’e a’as. Úniku lider nebe’e publika nia riku-soin ba povu tomak hodi haré. Hahalok ida ne’e simplesmente hatudu katak nia iha duni komitimentu hodi funu hasoru prátika korupasaun. Iha ninia vida familiar, Matan Ruak lao tuir lolós lalaok familia nazaré. Iha tempu agora nebe’e moral iha uma laran komesa naksobu (divorsiu a’as, fen barak, selingkuh, esploitasaun ba feto), Timor presiza lider hanesan Matan Ruak hodi fo inspirasaun no ijemplu ba nasaun ida ne’e, nebe’e agora daudaun atravesa hela fenómena degradasaun moral.  

Matan Ruak fo prémiu ba buat diak no kastigu buat nebe’e a’at. Diferensia entre Matan Ruak ho Xanana maka, Xanana hadomi liu povu Timor tamba ne’e maske ema halo salan nia tanis no perdua deit sira. Matan Ruak oin seluk, nia hahí ou louva buat nebe’e diak, maibe nia kritika buat nebe’e a’at. Ijemplu nia kritika funsiunáriu sira nebe’e servisu baruk ten, husu governu labele fo projeitu ba veteranus sira, lamenta uma MDGs nebe’e laiha kualidade, sujere kriminaliza kompanias nebe’e halo projeitu laiha kualidade no sst. Matan Ruak hatene lolós karakter Timor nian, nebe’e kuandu ita halimar ho sira, sira sae fali ita nia ulun.  Timor presiza lider hanesan Matan Ruak. Lider ida nebe’e tenki koalia maka’as, fo sansaun, la tolera sala sira, no fo prémiu no hahí ba buat sira nebe’e diak.  

Matan Ruak iha vizaun no planu klaru ba Timor-Leste. Hanesan Xanana ho ninia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional, Matan Ruak mós iha vizaun ida klaru ba Timor-Leste. Nia hakarak Timor ida forte, prósperu no seguru. Matan Ruak hakarak Timor-Leste la depende ba mina no gas, tamba nia fiar osan husi mina no gas halo ema sai baruk. Atu atinji objetivu ida ne’e, Matan Ruak fo prioridades ba dezenvolvimentu iha área produtivu, hasae kualidade edukasaun, harí infraestruras bázikas, hametin no habelar direitus ba rai, harí no hadiak boa governasaun, implementa desentralizasaun hodi lori dezenvolvimentu ba áreas rurais, no hametin justisa sosial. Matan Ruak, hanesan mós Xanana, iha mehi ida klaru atu lori Timor-Leste ba nebe’e. Matan Ruak iha ona hanoin, planu oinsa dezenvolve Timor hodi sai Timor ida forte, prósperu no seguru. 

Matan Ruak bele fasilita “uma transição suave de liderança”. Iha prosesu transferensia lideransa, ita presiza middleman ida hodi fasilita tranzisaun lideransa diak husi jerasaun tuan ba jerasaun foun. Haré ba jerasaun foun barak nebe’e seidauk preparadu em termos esperiensia, matenek, no liu-liu mentalidade (tamba ema barak haré jerasaun foun hanoin sira nia a’an deit hodi buka riku no sst), maka ita presiza duni figura hanesan Matan Ruak hodi fasilita prosesu ida ne’e lao ho diak. Timor presiza lider hanesan Matan Ruak atu prepara didiak jerasaun foun, hadiak sira mentalidade, haklean sira nia esperiensia no matenek, hametin sira nia ispíritu hodi serví povu laos sira a’an, hafoin maka bele fo responsabilidade ba sira.  

Hanesan Raul Lemos no feto foun Timor-Leste Krisdayanti dehan sosok Xanana Gusmão dan Taur Matan Ruak masih sangat dibutuhkan rakyat Timor-Leste (povu Timor-Leste sei presiza tebes nafatin figura hanesan Xanana Gusmão no Taur Matan Ruak). Liafuan sangat hatudu hakaran ida bo’ot husi povu Timor ba lider rua ne’e ninia envolvimentu iha prosesu tomak Timor-Leste nian. Matan Ruak hatudu ona katak nia (1) hadomi tebes nasaun no povu Timor, (2) hakuak ema hotu, (3) simples, haraik a’an no iha integridade a’as, (4) hahí buat diak no kastigu buat a’at, (5) iha vizaun no planu klaru ba Timor no (6) bele fasilita tranzisaun diak ba prosesu transferensia lideransa no sst.  Ho razaun hirak ne’e no sira seluk tan maka hau haré no ema hotu sei konkorda katak Taur Matan Ruak maka Xanana Foun Timor-Leste nian.

Uluk iha ailaran Xanana ba tiha komarka, Matan Ruak mosu mai, agora mós hanesan Xanana katuas rezigna-a’an, Matan Ruak mosu mai hamutuk ho povu dalan ida tan hisik kosar ba luta naruk hodi “libertar o povo” ba Timor-Leste ida forte, prósperu no seguru.

 

BARRIERS TO LONG-TERM FINANCING AT AFFORDABLE RATES: INTRODUCING A NATIONAL DEVELOPMENT BANK TO SUPPORT TIMOR-LESTE PRIVATE SECTOR DEVELOPMENT

BARRIERS TO LONG-TERM FINANCING AT AFFORDABLE RATES: INTRODUCING A NATIONAL DEVELOPMENT BANK TO SUPPORT TIMOR-LESTE PRIVATE SECTOR DEVEL...